Ne poštiješ li mrtve, ne mariš ni za žive- jedan je od uzusa kojih se naša Udruga drži. Godinama vodimo računa o svojim poginulim i umrlim suborcima. Dok smo živi i dok možemo njihova žrtva za nas nikad neće biti uzaludna. Kroz svoje programe pokušavamo ne zaboraviti nikoga. Svjesni da nismo u mogućnosti pokriti ama baš sve, al ono što nam je u mogućnosti ne preskačemo. Sredstva koja dobijamo za programe nisu dostatna za sve naše aktivnosti, no nama nije problem pokriti nastale troškove osobnim sredstvima. Posebno smo ponosni na naše aktivnosti jer cca 70 % naše populacije zaboravilo je rat, a s njim i svoje poginule suborce…
Od rata do danas grobove poginulih prijatelja i spomen obilježja posjećujemo i održavamo.. Nismo se predali trendovima današnjice i nismo izdali poginule i umrle nam suborce.
U drugom tromjesječju ove godine obišli smo grobove pok, Stipe Bilokapića, Andrije Bartulića- . Tonija, Ante Čatlaka, Franje Lučića, i Ante Prkića, posjetili suborca Gorana Jukića u Buniću, obišli spomenik „ Pobjeda“ u Ljubovu poviše Gospića, spomenik poginulim braniteljima Sinca kojeg smo i mi dobrim djelom izgradili,otkrili i spomenik poginulim suborcima 7. Gardijske brigade „ Puma „ u kojem smo također bili partneri u izradi, te spomenik našem Zvonku Bušiću Taiku na kojem smo na žalost ovog puta zapalili dvije svijeće jer nas je nedavno napustila njegova i naša Jullien- heroina i sinonim borbe za slobodnu nam Hrvatsku.
Svjesni činjenice kako nas samo zajedništvo, ljubav, sloga i poštovanje ćine korisnima i živima trudimo se svojim primjerom educirate mnoge koji su na putu domoljublja skrenuli u neke druge, neprimjerene i nečasne vode koje ne dolikuju časnom domoljubu i hrvatskom branitelju- poštenje nema cijenu. Poštujmo jedni druge, cijenimo svačiji pozitivni doprinos ma koliki bio i zajedno krenimo u bolje sutra, pokušajmo dovesti našu Hrvatsku onamo kakvu smo je željeli tih devedesetih.